Dvije su najveće laži hrvatske politike: da su svi isti i da vaš glas ništa ne može promijeniti.

Ne nasjedajte na njih!

To su poruke koje šire apatiju, opravdavaju ostanak doma i potiču odustajanje. A upravo na to godinama računaju oni kojima odgovara da sve ostane po starom.

Tijekom ove kampanje, ali i cijelim našim dosadašnjim radom, pokazali smo da drugačija politika postoji – ona koja sluša, poštuje ljude, radi transparentno i stavlja opće dobro ispred privatnih interesa.
Pokazali smo da se može drukčije – kad se prepoznaju stvarne potrebe ljudi na jugu, kad se ne zatvaraju vrata građanima, kad se politika vodi odgovorno i s integritetom.

Vi ste nam pak jasno dali do znanja da želite drugačiju županiju – onu koja čuje, ulaže ravnomjerno, ne zaboravlja otoke, Pelješac ni Neretvu, i gradi društvo solidarnosti i zajedničkog dobra.

Zajedno s vama, kroz stotine razgovora, obilazaka, poziva i poruka, oblikovali smo program koji počiva na tri načela:  slušamo, jačamo, gradimo!

SLUŠAMO – otvaramo prostor za razgovor i dogovor, u dijalogu s građanima pronalazimo najbolja rješenja

• Novi županijski prostorni plan, kao i trase Pelješke i brze ceste Dubrovnik – Zračna luka kreirat ćemo u suradnji s građanima
• Decentralizirat ćemo sustav upravljanja i približiti ga ljudima otvaranjem podružnica Županijskog odjela za poljoprivredu i Javne ustanove za zaštitu prirode na otocima, Pelješcu i u Neretvi
• Poslušat ćemo zahtjeve građana i promijeniti odnos prema moru otvaranjem Upravnog odjela za more, novih Županijskih lučkih uprava i uvođenjem reda u koncesije na pomorskom dobru

JAČAMO – osnažujemo zajednicu kroz ravnomjerni razvoj svih dijelova županije i očuvanju mediteranske baštine i načina života

• Uspostavit ćemo novu županijsku mrežu javnog prijevoza
• Povećat ćemo broj stručnih suradnika i psihologa u školama
• Pokrenut ćemo poljoprivredne inkubatore u Neretvi i na otocima
• Zaštitit ćemo vrijedne krajolike naše županije, poput korčulanskog arhipelaga

GRADIMO – društvo bazirano na solidarnosti i uvažavanju potreba svih ljudi juga

• Stanove za medicinsko osoblje gradit ćemo prihodom od poreza na nekretnine
• Centre za umirovljenike gradit ćemo u Neretvi i na Pelješcu, pripremiti dokumentaciju za centre u Župi i na Korčuli
• Uredit ćemo i izgraditi 1000 novih vezova
• Izgradit ćemo i opremiti školske kuhinje

Ali program nije dovoljan. Promjena se ne događa sama od sebe.
Za promjenu treba glasati.

Vaš glas je najmoćniji nenasilni alat koji imamo u demokraciji.
Svaki glas ima jednaku težinu. I svaki može odlučiti.

Zato u nedjelju, 18. svibnja, nemojte ostati po strani.
Izađite na izbore. Povedite i svoje bližnje.
Birajte one koji biraju ljude – birajte Snagu juga.

Promjena je moguća. I počinje vašim glasom.

Marko Giljača, kandidat koalicije Snaga juga (Srđ je Grad, Možemo! SDP) za župana Dubrovačko-neretvanske županije i Sandra Benčić, saborska zastupnica te koordinatorica stranke Možemo!, posjetili su danas Pelješac, te još jednom podržali zahtjeve građana da se žurno izmjeni trasa brze ceste Brijesta–Orebić.

– Godinama u Županijskoj skupštini upozoravamo na sve probleme ovog projekta! Ignorirali su nas, kao i u slučaju nesretne brodice koja je još u Gružu, a izigrana su i obećanja koja je građanima s govornice Županijske skupštine osobno dao aktualni župan. S jedne strane ugrožavamo školjkarstvo lokacijom CGO-a Lučino razdolje, a s druge strane trasom brze ceste uništavamo vinogradarstvo. I to na nasadima za koje su odobrena sredstva iz europskih fondova! Tome konačno treba stati na kraj! Ako vladajući dosad nisu imali sluha za građane, uvjeren sam da ga ni građani neće imati za njih na predstojećim izborima! – poručio je Giljača.

– Školjkarstvo u malostonskom zaljevu kao i vinogradarstvo na Pelješcu više su od ekonomske djelatnosti; one predstavljaju i identitet ovog prostora i zajednica. Podvrgavanje svih drugih djelatnosti i čitavih zajednica isključivo turizmu nije dobar put. Upravo je diverzifikacija djelatnosti ono što nam treba za otpornije i razvijenije zajednice. Inzistiranje na trasi koja uništava vinogradrske nasade kada postoji alternativa zaista izgleda kao kranja nebriga ili namjera uništavanja svake druge djelatnosti osim nekretninskih špekulacija. Upravo zato se najveće bitke vode oko prostornih planova. – kazala je Benčić.

Podsjećamo, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije prihvatilo je kontradiktornu Studiju utjecaja na okoliš kojom se brza cesta Brijesta–Orebić trasira kroz ekološke vinograde Potomja i Postupa, ali ugrožava i vrijedna arheološka nalazišta kao i okolna naselja. U postupku nije prihvaćeno preko 90 primjedbi građana koji stoga najavljuju postupak na Upravnom sudu, kolektivnim tužbama protiv Rješenja o prihvaćanju sporne trase.

Vinogradi Potomja i Postupa, poput lokaliteta Vrina kupa (Mali Dingač), neprocjenjiva su baština hrvatskog juga – a planiranom trasom brze ceste bili bi nepovratno uništeni. Uz to, na području Postupa vlasnici ostali bez izravnog pristupa gotovo 20 hektara vinograda, koji bi se našli iznad prometnice. Hrvatske ceste tvrde da postoji alternativni put, no riječ je o obilaznici dugoj gotovo 15 kilometara – iako su vinogradi udaljeni svega stotinjak metara zračne linije.

Gradnja brze ceste do Orebića može i mora biti ostvarena bez uništavanja zaštićenih vinograda Plavca Malog i Postupa, uz odabir trase koja je prihvatljiva za sve.

Vrijeme je za promjenu! Prvenstveno promjenu odnosa prema ljudima s juga i prostoru kojeg baštinimo.

Vrijeme je za Snagu juga!

Dragi ljudi juga!

Ušli smo u posljednji tjedan kampanje za izbore koji neće odlučiti samo o sljedeće četiri godine – već o tome hoće li naša županija zadržati svoj jedinstveni mediteranski način života ili će se pretvoriti u gomilu sezonski korištenog betona na kojem će profitirati svi osim nas samih.

Kroz prostorne planove, koncesije na pomorskom dobru, pristup zdravstvu, školstvu i prirodi – odlučujemo hoće li naša djeca ovdje dostojno živjeti ili će u potrazi za prilikama otići drugdje.

Snaga juga – to ste vi. Naši ljudi.

Imamo prekrasnu županiju, ali velikim dijelom zapuštenu. Županiju u kojoj se prečesto guraju megalomanski projekti dok stvarni problemi lokalnih ljudi ostaju po strani. Županiju u kojoj se ceste trasiraju kroz povijesne ekološke vinograde i trafostanice, u kojoj se Centar za gospodarenje otpadom gradi na lokaciji koja izravno ugrožava Malostonski zaljev. Jednu od najbogatijih, ali ipak Županiju u kojoj Zavodi za hitnu pomoć nemaju tople vode, Domovi zdravlja nužnu opremu, a škole psihologe i stručni kadar. Županiju u kojoj se pred problemom sve izraženijeg zaslanjivanja tla i voda u dolini Neretve – desetljećima zatvaraju oči.

Znam to jer, kao i vi, s tim problemima živim svaki dan. Ne obraćam vam iz Zagreba ni po naputku stranačkih struktura. Nisam marioneta političke mašinerije, niti me pokreće osobna ambicija. U politiku sam ušao iz volonterskog rada i dugogodišnjeg društvenog angažmana – s ljudima, za ljude.

Već osam godina, otkad sam prvi put izabran za županijskog vijećnika, neprestano obilazim sve krajeve naše županije – od Neretve do Lastova, od Konavala do Pelješca. Slušam vas, susrećem se s vama – i upravo ste vi oblikovali ono što danas nudimo kroz Snagu juga.

Zato vam hvala – na svakoj poruci i podršci, koje ne prestaju stizati, naročito nakon jedinog televizijskog sučeljavanja kandidata. Prepoznali ste tko ima odgovore na vaša pitanja, tko nudi konkretna rješenja, a tko prazna obećanja.

Naš program nije napisan ni prepisan za kampanju – on je rezultat dugogodišnjeg rada, razgovora i suradnje s timom sjajnih, stručnih i poštenih ljudi koji imaju isti cilj: staviti javni interes ispred privatnog, i našu županiju na put ravnomjernog, pravednog razvoja.

Naši su prioriteti:

✅ Gradimo stanove za liječnike, prihodom od poreza na nekretnine

✅ Gradimo domove umirovljenika, u Neretvi i na Pelješcu

✅ Uspostavljamo županijsku mrežu javnog prijevoza, uključujući i mikroprijevoz

✅ Gradimo i opremamo školske kuhinje

✅ Zapošljavamo stručne suradnike i psihologe u školama

✅ Otvaramo Upravni odjel za more i uvodimo red u koncesije na pomorskom dobru

✅ Osnivamo nove lučke uprave i uređujemo 1000 novih vezova

✅ Pokrećemo poljoprivredne inkubatore u Neretvi i na otocima

✅ Otvaramo podružnice Javne ustanove za zaštitu prirode na otocima, Pelješcu i u Neretvi, štitimo korčulanski arhipelag

Za svaki od tih projekata imamo jasan plan, znamo gdje su sredstva i kako ih, u suradnji s općinama i gradovima, provesti – ravnomjerno, pošteno i u korist svih.

Danas naša županija slavi svoj dan – od srca vam ga čestitam, prisjećajući se za zahvalnošću svih koji za nju položili svoje živote i s iskrenom nadom da će, nakon ovih izbora, biti pravednija, snažnija i bolja za sve nas.

S vjerom u županiju koja će jednako skrbiti o svima – bez obzira gdje žive, koliko su glasni ili utjecajni. Posebno o onima koji su godinama zanemareni: starijima bez prikladne skrbi, djeci s poteškoćama u razvoju, djeci bez toplog obroka u školi, obiteljima bez liječnika, otočanima bez prometnih veza i poljoprivrednicima prepuštenima sami sebi. Ne za privilegirane – nego za sve nas.

S vjerom u županiju kojom neće gospodariti nered, nemar i nepotizam, koja će ravnomjerno razvijati sve svoje krajeve, bez obzira na stranački predznak. U županiju koja će more vratiti u srce razvoja i odlučivanja, i kojoj će vez za barku biti dostupan svima. U županiju u kojoj će zlatni sat liječničke skrbi biti dostupan i na pučinskim otocima, a javni promet i u najudaljenijim mjestima. U županiju koja će doista brinuti o svim svojim ljudima jer je bez njih tek granica na karti.

Hoće li takva doista postati, ovisi o vama.

Zato 18. svibnja – izađite na izbore. Zaokružite Snagu juga.

Zajedno smo se već izborili protiv otimačine naše obale i plaža, siguran sam da zajedno možemo i Dubrovačko-neretvansku županiju učiniti mjestom u kojem će javni interes uvijek biti ispred pogodovanja!

Vidimo se i idućih dana diljem županije, a u nedjelju i na izborima.

Srdačno,

Marko Giljača i tim Snage juga

Brza pelješka cesta trasirana je kroz ekološke vinograde Potomja i Postupa! Odbijene su sve primjedbe lokalnog stanovništva na Studiju utjecaja na okoliš, a izigrana su i obećanja koja je građanima s govornice Županijske skupštine osobno dao aktualni župan. Snaga juga stoga predlaže žurnu izmjenu trase u svrhu očuvanja desetaka hektara povijesnih vinograda.

Godinu dana nakon javne rasprave, ususret današnjem danu Općine Orebić, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije napokon je dostavilo rješenje o prihvaćanju Studije utjecaja na okoliš za trasu brze ceste Brijesta–Orebić. Iz dokumenta je jasno da nije prihvaćena nijedna od preko 90 primjedbi građana – a najviše zabrinjava činjenica da se trasa ceste i dalje planira izravno kroz najvrjednije pelješke vinograde, suprotno javnim obećanjima župana.

Postoji alternativa – slušajmo građane!

Koalicija Snaga juga, predvođena Markom Giljačom, zahtjeva da se prekine s praksom vladavine silom i nasilnim nametanjem rješenja suprotno volji građana te da se u dijalogu sa zajednicom pronađe alternativna trasa.

Vinogradi Potomja i Postupa, poput lokaliteta Vrina kupa (Mali Dingač) predstavljaju dragulje hrvatskog juga. Osim što bi prihvaćenom trasom dobar dio njih bio uništen, na području Postupa vlasnicima bi se onemogućio izravni pristup do gotovo 20 hektara vinograda, koji bi ostali iznad ceste. Hrvatske ceste tvrde da do njih postoji alternativni put – no to u stvarnosti znači obilazak od gotovo 15 km i vožnju kozjim stazama, za vinograde udaljene svega 100 metara zračne linije.

Uništiti vinograde koje smo sami subvencionirali – je li to razvoj?

U Studiji utjecaja na okoliš vinogradi su opisani kao “manje vrijedno poljoprivredno zemljište”, a da nitko od odgovornih nije reagirao. To pokazuje koliko vlast ne razumije život na jugu i koliko su spremni zanemariti vlastita obećanja kad je to politički oportuno.

Pelješki težaci su svojim rukama gradili terasaste vinograde i stvarali tlo koje danas hrani njihove obitelji. To su područja iznimne vrijednosti jer se humusni sloj u kršu stvara stotinama godina. Uništiti poljoprivredno zemljište u kršu nije samo ekocid nego i progon stanovništva koje živi od obrade zemlje.

Moramo zaustaviti devastaciju ekoloških vinograda koje su građani, da stvar bude apsurdnija uz poticaje i subvencije, godinama njegovali. Ako se Pelješcem ponosimo kao destinacijom vrhunskog vina i hrane, onda ga ne smijemo uništavati ishitrenim i pogrešnim političkim odlukama.

Ne ponavljajmo greške: spasimo Pelješac od loših odluka

S jedne strane ugrožavamo školjkarstvo lokacijom CGO-a Lučino razdolje, a s druge strane trasom brze ceste uništavamo vinogradarstvo.
Dosta je!
Vrijeme je da Pelješac prestane biti kolateralna žrtva tuđih interesa.
Izađite na izbore i podržite one koji čuju i poštuju glas građana!

Vrijeme je za promjenu. Vrijeme je za Snagu juga!

U kongresnoj dvorani Hotela Lapad u Dubrovniku, koalicija Snaga juga (Srđ je grad, Možemo!, SDP) predstavila je danas svoj program i listu za Skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije. Političke prioritete Snage juga predstavili su Igor Miošić, Nikolina Doboš, gradonačelnik Ploča Ivan Marević, načelnica Općine Lumbarda Marija Klisura Baglija, načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić, saborski zastupnik Mišo Krstičević, kandidat za dožupana Krešimir Kuran te kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije Marko Giljača.

Kao jedan od ključnih prioriteta programa istaknuta je briga za starije, odnosno izgradnja dva centra na Pelješcu i dolini Neretve, te priprema dokumentacije za još dva (Župa, Korčula).

Ivan Marević istaknuo je odnos prema moru i pomorskom dobru kao srce političkih prioriteta koalicije:

– Treba nam red na pomorskom dobru, treba nam registar koncesija i stroži nadzor njihove provedbe. Osnovat ćemo i nove Županijske lučke uprave, ondje gdje ih lokalna zajednica traži – kao što je slučaj kod nas u Pločama. U iduće četiri godine izgradi ćemo i urediti 1000 novih komunalnih vezova. Domaći ljudi moraju imati gdje privezati svoje barke! – rekao je Marević.

Kad je u pitaju promet, Snaga juga će za razliku od dosadašnje vlasti iskoristi 56 milijuna eura godišnje koji su joj na raspolaganju za uspostavu županijske mreže javnog prometa, uključujući i mikroprijevoz, ali i uskladiti cestovni i pomorski prometa u korist svih građana.

O prostornom planiranju i brizi za okoliš kao programskim odrednicama govorila je Marija Klisura Baglija:

– Novi prostorni plan županije mora biti najvažniji alat te zaštite – javan, transparentan i u službi ljudi, a ne privatnih interesa. Dosta je bilo izmjena “po narudžbi”! Dosta je stihijske i prekomjerne izgradnje – pogotovo na obali i otocima. Naš prostor ne smije biti roba. On je vrijednost zajednice. Zato sve izmjene prostornih planova moraju biti dostupne javnosti – kroz digitalne platforme, otvorene rasprave i javna predstavljanja. – kazala je Klisura.

Modernizacija i opremanje škola, gradnja školskih kuhinja, ulaganje u strukovno obrazovanje usklađeno s lokalnim gospodarstvom, uvođenje građanskog odgoja, te povećanje broja školskih psihologa i stručnih suradnika – ključne su mjere Snage juga u sektoru obrazovanja, a predstavila ih je u video poruci O školstvu kao prioritetu programa koalicije Snaga juga govorila je u video poruci Katarina Gugić.

Mišo Krstičević predstavio je ”Vaš dom na jugu” program od 7 mjera za privlačenje i zadržavanje medicinskog osoblja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ključna poluga tog programa jest investiranje ukupnog županijskog prihoda od novog poreza na nekretnine u Fond za priuštivo stanovanje deficitarnog kadra, prioritetno medicinskog.

– To znači najmanje 40 novih stanova, za medicinske sestre, liječnike, tehničare u iduće četiri godine! Građani će konačno točno znati u što se ulaže novac od novog poreza! – poručio je Krstičević.

Kandidat za dožupana Krešimir Kuran istaknuo je kako je Dubrovačko- neretvanska županija može postati zelena tržnica Hrvatske, ako poljoprivrednici dobiju pravu podršku – od zemljišta do tržišta.

– Osnovat ćemo poljoprivredne inkubatore u dolini Neretve i na otocima, s hladnjačama, skladištima i opremom, zaposliti agronome i prehrambeno-biološke inženjere koji će pomagati u ekološkom uzgoju, preradi i zelenoj javnoj nabavi. – istaknuo je Kuran.

Naglasio je i potrebu da se Vlada RH značajnije angažira u spriječavanju pogubog zaslanjivanja tla u dolini Neretve, a koje je najvećim dijelom posljedica infrastrukturnog projekta Gornji horizonti u susjednoj BiH.

Marko Giljača, kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije zaključno je poručio kako je nužno pokrenuti razvojni ciklus koji neće počivati na pogodovanju, već na zdravstvu, obrazovanju, priuštivom stanovanju, zaštiti prostora i prirode, pristupu javnim uslugama i digitalnoj transformaciji.

– Kroz program Snage juga, jasno smo pokazali kako ćemo to napraviti – konkretno, odgovorno, ravnomjerno. Imamo se zašto i za koga boriti. Pokrenuti val promjene, koji će krenuti s juga. Baštinimo život s morem i uz more, temeljen na slobodi, zajedništvu i solidarnosti. To je naš način života. Županija koja to ne razumije, ne razumije more – ne može razumjeti ni jug. Zato more vraćamo tamo gdje pripada: u srce razvoja i odlučivanja. A snaga juga je u našim ljudima. Ljudima od mora, vrijednim ljudima punim znanja, ljudima od riječi.  Županija bez ljudi je samo granica na karti. Zato je vrijeme za val promjene, vrijeme je za Snagu juga! – poručio je Giljača.

Crveni odgovor predlaže pravednu i solidarnu Dubrovačko-neretvansku županiju koja stavlja ljude u središte svog djelovanja. Fokus je na priuštivom stanovanju, jačanju zdravstva kroz konkretne mjere za privlačenje kadrova, izgradnji centara za starije te opremanju škola i jačanju podrške učenicima i učiteljima.

Poruke su to s druženja s članovima i simpatizerima stranaka članica koalicije Snaga juga iz doline Neretve, na kojem su danas u Pločama kandidat za župana Marko Giljača i njegov zamjenik Krešimir Kuran predstavili Crveni odgovor svog izbornog plana. Nakon predstavljanja, Giljača i Kuran su se pridružili tradicionalnoj proslavi Praznika rada u organizaciji Grada Ploča.

– Čemu služi županija, ako ne ljudima. I to onima najosjetljivijima među nama: djeci, mladima, starijima, bolesnima? Trebamo županiju koja svima pruža jednaku šansu, a upravo to osigurava naš Crveni odgovor! – poručio je Krešimir Kuran.

Zdravstvo – dostupno, organizirano, opremljeno

– Slabosti našeg zdravstvenog sustava, koje županijska vlast godinama ignorira, plaćamo životima. Nemamo jasne protokole, nemamo adekvatno opremljene ambulante, nemamo dovoljno medicinskog kadra. – rekao je Giljača.

Ustvardio je kako zdravstveni sustav mora počivati na snažnoj primarnoj zaštiti i liječnicima koji imaju dostojanstvene uvjete rada i života.  Zato uz ulaganje u opremu i zdravstvenu infrastrukturu, ali i uvođenje novih programa kao što su timovi psihološke pomoći, unajavljuju uvođenje paketa mjera “Vaš dom na jugu” – sedam konkretnih mjera za privlačenje i zadržavanje medicinskog kadra:

• Porez ZA nekretnine – novi županijski prihod od 20% poreza na nekretnine usmjerit će u Fond za priuštivo stanovanje, prvenstveno medicinskog osoblja
• Sufinanciranje troškova stambenog najma
• Jednokratna pomoć za kupnju prvog stana ili kuće
• Bonus vjernosti
• Bonus dobrodošlice
• Sufinanciranje administratora u ambulantama
• Paleta pogodnosti – kartica pogodnosti pri korištenju za zdravstvene radnike

Školstvo – ulaganje u ljude i znanje

Program za školstvo predstavio je Krešimir Kuran.

– Škole moraju ponovno postati jedan od živih centara zajednice — mjesta koja ne samo obrazuju djecu, već jačaju cijelo društvo. Zato ćemo modernizirati i opremiti sve naše škole, s posebnim naglaskom na izgradnju i opremanje školskih kuhinja, jer zdrava prehrana mora biti dostupna svakom učeniku.

Ulagat ćemo u strukovno obrazovanje, usklađeno s potrebama lokalnog gospodarstva, kako bismo mladima pružili stvarne prilike za ostanak i razvoj u našoj županiji.

Uvest ćemo građanski odgoj kao temelj stvaranja snažne, obrazovane i društveno angažirane zajednice — jer želimo generacije koje će znati prepoznati izazove i mijenjati društvo nabolje. Iz istog razloga povećat ćemo zapošljavanje psihologa i stručnih suradnika u školama – za jačanje mentalnog zdravlja učenika, edukaciju nastavnika i brži pristup uslugama podrške. Škola mora biti više od učionice — mora postati mjesto susreta, učenja i zajedničkog rasta svih članova naše zajednice. – poručio je Kuran.

Socijalna skrb i skrb za starije – dostojanstvo u starosti

– U posljednjih 20 godina kapacitet županijske mreže domova za umirovljenike nije povećan ni za jedan jedini krevet – to je nedopustivo!

Vrijeme je za izgradnju novih centara za starije osobe — mjesta koja će nuditi više od smještaja: dnevne boravke, stručnu njegu, organizirane obroke i usluge dostave hrane za one kojima je najpotrebnije, naročito u ruralnim djelovima naše županije.

U iduće četiri godine izgradit ćemo upravo takve moderne centre za starije u dolini Neretve i na Pelješcu, te pripremiti projektnu dokumentaciju za centre u Župi Dubrovačkoj i na Korčuli. – poručio je Giljača.

Stanovanje – pravo, ne privilegija

Kuran je ustvrdio i kako je priuštivo stanovanje na jugu, pod pritiskom masovnog turizma, postalo gotovo nemoguća misija za naše građane.

– Vrijeme je da županija preuzme odgovornost i aktivno se uključi u rješavanje ovog gorućeg problema.

Zato ćemo sav prihod od novog poreza na nekretnine usmjeriti isključivo u Fond za priuštivo stanovanje. Prioritet će biti stambeno zbrinjavanje medicinskog kadra, kao i ostalih deficitarnih zanimanja, te mladih koji žele ostati i živjeti na jugu.

U suradnji s općinama, gradovima i državom, adaptirat ćemo postojeću državnu imovinu u stanove za dugoročni najam. Županija mora postati pravi partner građanima — predvodnik u projektima priuštive stanogradnje i jamac prava na dostojno stanovanje za sve.

Vrijeme je za sustav koji brine za svoje ljude, vrijeme je za Snagu juga! – zaključio je Marko Giljača.

Dobra vijest za Malostonski zaljev: Ministarstvo pravosuđa i uprave poništilo je rješenje Dubrovačko neretvanske županije o izvlaštenju vlasnika zemljišta na lokaciji planiranog Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje! Time su svi radovi – koji ionako već više od mjesec dana stoje – službeno obustavljeni.

Godinama upozoravamo na štetnost ovog projekta za okoliš, ali i na nekompetentnost Agencije za gospodarenje otpadom – koja je pravi primjer (ne)sposobnosti županijske vlasti pod vodstvom HDZ-a. Projekt koji je silom nametan lokalnoj zajednici sada je zaustavljen – a razlozi za to konačno izlaze na vidjelo. CGO Lučino razdolje u u Dubrovačkom primorju, projekt vrijedan više od 54 milijuna eura, trebao je biti dovršen do kraja ove godine. Gradi se usred krškog terena, na lokaciji u Trnovici za koju je hidrogeološkim trasiranjem s puštanjem boje dokazana izravna povezanost podzemnih tokova s Malostonskim zaljevom – jednim od najvrjednijih područja za uzgoj europske kamenice u cijelom Sredozemlju!

Stanovnici Trnovice već tjednima javljaju da se na gradilištu ništa ne događa, a sada znamo i zašto: još uvijek nisu pribavljene sve građevinske dozvole, jer je izvlaštenje zemljišta provedeno na nezakonit način. Sve to potvrđuje ono na što ukazujemo već dugo – da je riječ o projektu koji nije utemeljen ni na stručnosti ni na zakonitosti.

Nažalost, ovaj slučaj nije iznimka. Svi ključni infrastrukturni projekti u Dubrovačko- neretvanskoj županiji trenutno su zaustavljeni, ugroženi ili u potpunosti propali:

• Luka Polačište – projekt Županijske lučke uprave Korčula je zaustavljen, izvođači radova napuštaju gradilište
• Brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke – povučena Studija utjecaja na okoliš i izgubljeno predviđeno finaciranje
• Cesta za Račišće – izgubljena europska sredstva
• CGO – zaustavljen zbog nezakonitih, neargumentiranih i neodrživih izvlaštenja

Sve to su, nažalost, mjerne jedinice (ne)sposobnosti županijske vlasti.
Stotine milijuna eura europskih sredstava su propuštene ili ugrožene – jer projektima nedostaje zakonitost, priprema, vizija i stručnost. Umjesto odgovornosti i upravljačke sposobnosti, imamo sustav koji se poziva na „vertikalu vlasti“, a ne zna provesti niti jedan ozbiljan projekt.

Dokumentacija: Rješenje Ministarstva pravosuđa

Vrijeme je za promjenu. Vrijeme je za val odgovornosti, stručnosti i održivog razvoja.

Vrijeme je za Snagu juga!

Zeleni plan Snage juga donosi konkretne mjere za očuvanje prostora, prirodnih resursa i unaprjeđenje kvalitete života stanovnika juga Hrvatske, ali i priliku za drugačije gospodarstvo. U fokusu su nam zaštita prostora kao javnog dobra, ulaganja u javnu prometnu mrežu i zelenu energiju, očuvanje voda i zraka, te održiva poljoprivreda i bioraznolikost. Ako želimo održiv razvoj, zelene politike nemaju alternativu!

Poruke su to s tiskovne konferencije koju su danas u Dubrovniku održali kandidat za župana Marko Giljača i njegov zamjenik Krešimir Kuran.

Giljača je istaknuo kako će odnos prema prirodi i prostoru odrediti našu budućnost, kao što su današnje klimatske promjene rezultat postupaka iz prošlosti. Zato prirodu i prostor ne smijemo tretirati kao prazno platno za investitore, već kao naslijeđe koje smo dužni očuvati, planirati i koristiti odgovorno, u interesu cijele zajednice.

Prostor kao zajedničko dobro

– Treba nam aktivna zaštita javnog prostora – od Srđa, preko ušća Neretve, do Elafita i Mljeta. Novi prostorni plan županije najvažniji je alat za to, a njegovo donošenje mora biti otvoreno za javnost u svim fazama. Krajnji je čas da stanemo na kraj praksi izvanrednih izmjena prostornih planova “po narudžbi” i poništimo štetne izmjene koje su dovele do prekomjerne izgradnje, pogotovo na obali i otocima – ustvrdio je Giljača.

Zelena infrastruktura i očuvanje bioraznolikosti

Najavio je i konkretne mjere:

–  Zaštitit ćemo korčulanski arhipelag, odnosno proglasiti “škoje” regionalnim parkom. Time će jedinica lokalne samouprave dobiti veće ovlasti u zaštiti prostora i reguliranju gospodarske djelatnosti. Nužno je i jačanje kapaciteta Javne ustanove za zaštitu prirode Dubrovačko-neretvanske županije – osnivanjem ispostava u dolini Neretve i na Korčuli.

Županija će kroz prostorno planiranje i suradnju s jedinicama lokalne samouprave raditi na povećanju broja javnih zelenih površina, s naglaskom na protupožarnu zaštitu. U suradnji sa stručnjacima sadit ćemo autohtone i na vatru otporne vrste poput čempresa, planike i hrasta crnike, te primjenjivati suvremene mjere zaštite od požara. – ustvrdio je Giljača.

Javni prijevoz, zaštita voda i zraka

– Osigurat ćemo redovito praćenje kvalitete zraka, mora i vode s javno dostupnim podacima, posebice u osjetljivim područjima poput Neretve i Pelješca. Žurno ćemo osigurati nadzor ekoloških parametara Malostonskog zaljeva, koji je Županija naprasno i bez objašnjenja prestala financirati prije šest godina – istaknuo je Giljača.

Krešimir Kuran je objasnio kako je četvrtina stakleničkih plinova u EU posljedica prometa, pa će koaliciji Snaga juga prioritet biti poboljšanje javne prometne mreže koja je trenutačno prilagođena turizmu i interesima prijevoznika, ne specifičnim potrebama našeg stanovništva, te dodao:

–  Za razdoblje od 2021. do 2027. na državnoj razini je osigurano više od 56 milijuna eura godišnje za uspostavu javne usluge prijevoza (PSO – Public Service Obligation) prema stvarnim potrebama građana, uključujući i mogućnost mikroprijevoza za povezivanje naselja na otocima i u ruralnim dijelovima naše županije. No, čuvena HDZ-ova “vertikala” je – još jednom – zakazala pa vlast u županiji ne koristi sredstva koja su joj na raspolaganju. Investirat ćemo u PSO, a uz to u koordinaciji s Agencijom za obalni linijski pomorski promet uskladiti cijelu prometnu mrežu i građanima omogućiti značajno bolju povezanost javnim prijevozom.

Ekološka poljoprivreda i kratki lanci opskrbe

Ustvrdio je i kako Dubrovačko-neretvanska županija ima potencijal biti zelena tržnica Hrvatske, ali to može ostvariti samo ako poljoprivrednicima ponudimo pravu podršku – od zemljišta do tržišta.

Objasnio je kako Županija može značajno pomoći poljoprivredi, stvaranjem okruženja i infrastrukture potrebne za rast i razvoj kroz olakšani pristup korištenju tehnološke opreme i stručnih službi.

– Županija će osnovati poljoprivredne inkubatore s hladnjačama i skladištima, u dolini Neretve i na otocima, te u njima zaposliti agronome i prehrambeno-biološke inženjere, koji će poljoprivrednicima pomoći u prelasku na ekološki uzgoj, preradu i zelenu javnu nabavu. Razvijat ćemo lokalne pogone za preradu proizvoda te digitalne platforme i tržnice koje povezuju proizvođače i potrošače. Povezat ćemo lokalne OPG-ove s ustanovama poput škola, bolnica, domova za starije i vrtića putem zelene javne nabave. Želimo županiju u kojoj se jede lokalno, zdravo i održivo!

Sve ovo neće biti moguće ako se žurno ne zaustavi zaslanjivanje tla koje ugrožava poljoprivredu i egzistenciju stanovnika Neretve, kao i ugroze koje donosi projekt “Gornji horizonti” u BiH. Prema podacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu već je 100 hektara u Neretvi zbog zaslanjenja – neupotrebljivo, ada je više od 40 posto poljoprivrednih površina u kategoriji slabo do umjereno zaslanjeno tlo. To je problem koji, nažalost, ne može riješiti županija. No, iskoristit ćemo sve raspoložive mehanizme pritiska na Vladu da se nakon gotovo dva desetljeća ti problemi hitno riješe. I vjerujte da ćemo u tome biti neumorni!  – zaključio je Kuran.

– Zeleni plan je poziv na zajedništvo i odgovornost – jer prostor, priroda i budućnost pripadaju svima. U njima je Snaga juga! – zaključio je Marko Giljača.

Izvor: morski.hr

Marko Giljača i Igra Šain Kovačević, dugogodišnji aktivisti za zaštitu okoliša i pomorsko dobro bili su među najaktivnijim vijećnicima Dubrovačko-neretvanske županije u prošlom sazivu, a zaštita okoliša, naročito pomorskog dobra, zdravstvo, promet i gospodarenje otpadom bile su ‘njihove teme’.

Marko je od samog početka dio inicijative Srđ je Grad, a Igra je na Korčuli uz brojne druge inicijative organizirala i lokalnu grupu Možemo! Na aktualne izbore opet izlaze zajedno: Marko je kandidat koalicije Snaga juga (Srđ je Grad, Možemo i SDP) za župana, a Igra je na županijskoj listi te kandidatkinja za gradonačelnicu Korčule.

Otkud vi u politici?

MARKO: – Kroz novinarstvo u kojem sam proveo skoro petnaest godina profesionalnog rada, od prvih dana sam pratio kulturu, neovisnu scenu i razvoj društvenih pokreta. Uvijek znajući na kojoj sam strani, odrastao sam i formirao se kroz scenu koja je rasla u Lazaretima, istovremeno se trudeći da zadržim profesionalni odmak. S borbom za Srđ i u konačnici pokušajima politike da komercijalizira prostor Lazareta, to više nije bilo moguće. Zaključio sam razdoblje novinarskog poziva i aktivno se od samog početka uključio u rad Srđ je Grad. Zajedno smo zakoračili iz aktivističkog u politički prostor borbe za javni interes, zaštitu prostora i uključivanje građana u odlučivanje.

IGRA: – Odrasla sam okružena ljudima koji su stalno društveno angažirani, pa je bilo logično da i ja krenem istim putem. Između aktivizma i politike sam još od srednje škole, a nakon povratka sa studija bilo mi je prirodno da se aktiviram u borbi za očuvanje onog najboljeg što život na otoku nudi. I popravljanje i unapređivanje svega ostalog, naravno. Diplomirana sam pravnica, a uz obiteljske i poslovne obaveze, većinu svojeg slobodnog vremena trošim na politički i društveni angažman. Sretna sam da imam podršku obitelji i da dobar dio toga odrađujemo zajedno.

Kako ste započeli suradnju?

IGRA: – Skoro pa nismo!

MARKO: – U pripremi za prošle lokalne izbore, u Srđ je Grad odlučili smo povezati se s lokalnim inicijativama za zaštitu javnog dobra u županiji i pokušati djelovati zajednički. Imali smo brojne prijedloge i ideje, pa smo tako stigli i do Korčule.

IGRA: – Naš prvi susret bio je prilično smiješan, odmah su nas vrlo entuzijastično htjeli učinit djelom kopna i izgraditi most. Skoro smo pobjegli glavom bez obzira! Ali brzo su shvatili da mi živimo na otoku, volimo živjeti na otoku i želimo ostati otok. 

MARKO: – Jasno su nam dali do znanja koliko svi mi koji živimo na kopnu ne znamo o otocima i otočkom načinu života i koliko je nužno da o interesima otočana ne kujemo planove bez njih samih. Naučili smo lekciju i odonda izvrsno surađujemo.

IGRA: – Godinama nam rješenja nude ljudi koje ne razumiju otočku perspektivu, pa zapravo nude ono što koristi najviše njima samima! Brinu gdje će vezati svoju jahtu, a ne gdje ćemo mi svoj kaić. Brod, pomorsko dobro, vez za barku… sve je to produžetak našeg dnevnog boravka, ne može se otoke gledati kroz komercijalizaciju i hrpe betona.

Taj “dnevni boravak” je jedna od najvažnijih tema kojima se bavite?

MARKO: – Da. Pomorsko dobro od neprocjenjive je važnosti za našu županiju i u njegovoj zaštiti svi bismo trebali biti puno, puno hrabriji. To neminovno znači i sukobe s nekim partikularnim interesima, ali uvjereni smo da taj cilj nema cijenu i da je to jedan od najboljih zaloga za budućnost. Ključna je pri tom suradnja županije i jedinica lokalne samouprave, ali i decentralizacija. Jedinicama lokalne samouprave treba osigurati alate koji će im omogućiti da aktivnije štite svoj prostor, a one u toj zadaći onda moraju biti proaktivne. Primjerice: županija može i mora definirati prostor za vezove, ali  lokalna samouprava mora strogo kažnjavati svaku zlouporabu.

IGRA: – Zakonom o pomorskom dobru značajno je ograničena mogućnost gradnje i dobili smo alate. Međutim, sada zakon treba i provoditi. Plovila je puno, a komunalnih vezova i lučica u županiji premalo, nije dobar omjer komercijalnih i nekomercijalnih vezova.  Čovjek na moru mora imati pravo na vez  za osobnu upotrebu, kao pravo na zrak. Jasno je da treba  strogo kažnjavati ilegalne vezove, međutim ljudima treba omogućiti legalan vez za barku! Velika je odgovornost na lokalnoj i regionalnoj vlasti tako da nas u borbi za red na pomorskom dobru čeka još puno posla.

Najavljujete i novu razinu zaštite?

IGRA: – Tako je. Pripremamo zakonom propisanu podlogu za postupak zaštite korčulanskog arhipelaga i proglašenja naših škoja – regionalnim parkom. To nije puka titula i par signalnih tabela  nego zakonski institut koji jedinici lokalne samouprave daje veće ovlasti u zaštiti prostora i reguliranju gospodarske djelatnosti na tom prostoru. Za intervencije onda nije potrebno svako malo dozivati upomoć institucije s kopna, već ovlasti – ali i odgovornost – preuzima lokalna zajednica. Uvjereni smo da projekt “Škoji” može postati model za druge otočke i priobalne sredine, “šalabahter” za novu razinu zaštite pomorskog dobra.

MARKO: – To, međutim, ne lišava županiju odgovornosti. Nužno je osnovati ispostave Javne ustanove za zaštitu prirode Dubrovačko-neretvanske županije – u dolini Neretve i na Korčuli. Treba nam aktivna zaštita javnog prostora – od Srđa, preko ušća Neretve, do Elafita i Mljeta. Novi prostorni plan županije najvažniji je alat koji imamo u toj borbi, a njegovo donošenje mora biti otvoreno za javnost u svim fazama. Krajnji je čas da stanemo na kraj praksi izvanrednih izmjena prostornih planova “po narudžbi” i poništimo štetne izmjene koje su dovele do prekomjerne izgradnje, pogotovo na obali i otocima. Naš Zeleni plan je odgovor na betonizaciju, devastaciju i nemar. Prostor mora ostati javno dobro, svih stanovnika juga.

IGRA: – Nažalost, treba reći da postojeći prostorni plan županije ne poštuje ni sama Vlada! Proglasila je, naime, turističku zonu Krmača između Lumbarde i Korčule zonom od posebnog državnog interesa, ali u obuhvatu koji je suprotan prostornim planovima Županije.  Umjesto planiranih 860 ležajeva, Vlade je odlukom tamo “smjestila” njih čak 1500! Usporedbe radi, cijela Korčula u hotelima nema 850 ležajeva. Tu je zakazala HDZ-ova “vertikala” pa je i sam župan izjavio da je iznenađen Vladinom odlukom.

Zaštita treba i ljudima, a svjedoci smo velikih problema hitne pomoć na otocima?

IGRA: – Čim je brodica za hitne medicinske intervencije isporučena upozorili smo da s brzinom od 35 milja na sat ne može zadovoljiti zlatni sat, pogotovo ako nije usidrena na otocima. Na temelju kojih podataka i argumenata je donesena odluka da ona bude stacionirana u Dubrovniku? Tragične posljedice te političke, a ne stručne odluke nažalost svi znamo, iako nam je župan tvrdio da pretjerujemo. Pomorski promet i ovih je dana u prekidu i možemo se samo nadati da nećemo svjedočiti još kojem “izoliranom slučaju” u kojem je otočanima uskraćena medicinska pomoć.

MARKO: – Stalno svjedočimo pokušajima da se sistemski problemi riješe ‘flasterima’. Takva je i ova predizborna najave Vlade o nabavci 33 mobilne ambulante i ljekarne. A tko će u njima raditi?  Zato, uz druge mjere za privlačenje i zadržavanje medicinskog kadra u županiji, naročito na otocima, predlažemo preusmjeravanje novog prihoda županije – onog od poreza na nekretnine – u poseban namjenski Fond za izgradnju i adaptaciju stanova za zdravstvene radnike! Prema najavama Porezne uprave očekivani prihod po toj osnovi bio bi 1,3 milijuna € godišnje. To znači da u iduće 4 godine možemo investirati 5,2 milijuna € u stanove za liječnike, medicinske sestre i tehničare!

Najavili ste i rješenje bolje prometne povezanosti naše obale i otoka?

IGRA: – Pomorski i cestovni javni promet potpuno su neusklađeni, a u planiranju prometne mreže prioritet je očito turizam i interesi prijevoznika, ne specifične potrebe našeg stanovništva. Odlazak liječniku, javnom bilježniku, na sud ili u policiju – korištenjem javnog prijevoza – u velikom dijelu naše Županije je nemoguća misija! Osim ako obavljanje tog posla ne želite pretvoriti u cjelodnevni ili čak višednevni “izlet” s brojnim dodatnim troškovima. Pod uvjetom da nije nevrijeme, naravno.  Što je najgore – sredstva za rješavanje tog problema su osigurana i već godinama neiskorištena.

MARKO: – Vlada je, naime, na temelju Europske uredbe 1370/2007 i Zakona o prijevozu u cestovnom prometu za razdoblje od 2021. do 2027. osigurala 56 milijuna eura godišnje za uspostavu javne usluge prijevoza (PSO – Public Service Obligation) prema stvarnim potrebama građana, a što uključuje i mogućnost organizacije mikroprijevoza za povezivanje naselja na otocima i u ruralnim dijelovima naše županije. No, čuvena HDZ-ova “vertikala” je – još jednom – zakazala pa vlast u županiji ne koristi sredstva koja su joj na raspolaganju. Taj novac treba žurno investirati u PSO, a uz to u koordinaciji s Agencijom za obalni linijski pomorski promet uskladiti cijelu prometnu mrežu i građanima omogućiti značajno bolju povezanost javnim prijevozom.

Novca dakle ima?

IGRA: – Stalno nas bombardiraju informacijama o silnim dostupnim europskim sredstvima. No, pitanje je kako ih koristimo. Projekte treba pripremiti u skladu s potrebama pa se prijaviti na EU fondove, mi čini mi se, radimo obrnuto. Imamo pristup sredstvima za pomorsku infrastrukturu pa u svakoj vali gradimo ogromnu rivu – za mene je to devastacija a ne napredak! Svjedoci smo i u našoj županiji bizarnih projekta: biciklističkih staza od nigdje nikud ili golemih građevinskih zahvata krajnje sumnjive isplativosti i ogromnih troškova umjesto investicija u projekte koji će doista popraviti kvalitetu života naših ljudi.

Kako na vašu kvalitetu života utječe politika? Jeste li zažalili zbog društvenog angažmana i odmarate li od njega ikako?

IGRA: – Kako sve radimo timski i zajedno, puno je lakše, iako – naravno – zna biti izazovno. Granica između angažmana i privatnog života često je nevidljiva, jer se i privatno svi družimo – sve se nekako ispreplete. Ali baš to zajedništvo nam daje snagu.

Diskurs u javnom prostoru je nažalost na niskom granama, posebno otkad trolovi i lažni profili operiraju po društvenim mrežama. Umjesto argumentiranog razgovora o idejama i stvarnim projektima za zajednicu, imperativ je moć. Ča i kad su u pitanju lokalni, komunalni izbori – koji bi trebali biti usmjereni na konkretne probleme u zajednici.

Nismo nikad ozbiljno razmišljali o odustajanju. Odmaramo se, ali ne odustajemo. Družimo se, Idemo s barkama u škoje i raspredamo o budućim projektima ili se pak uhvatimo motike pa onda razmjenjujemo prerođene tikvice. Sve nas to pokreće i drži na okupu i mogu se samo  nadati da će mlađe generacije donijeti zdraviji, iskreniji pristup politici.

MARKO: Susreti s novim ljudima, razmjena ideja i stavova je ono što me ispunjava, a ne umara. Naša druženja su puno više od bavljenja politikom. Sa svim ljudima s kojima surađujem u raznim akcijama, zapravo gradim prijateljski odnos. Igra mi je kao sestra, ekipa s Korčule poput obitelji i kada dođem na otok osjećam se doma. Zanimljivo je da se ovdje jako puno žena bavi javnim djelovanjem, sudjeluje u politici i nositeljice su cijele energije. Često im kažem da su one svjetionici naših otoka.

Godinama nas uvjeravaju kako je ‘vertikala vlasti’ jamstvo efikasnosti, no primjer javnog cestovnog prijevoza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokazuje upravo suprotno. HDZ-ova vlast od 2021. ne koristi više od 56 milijuna eura koji su joj svake godine na raspolaganju za unaprjeđenje prometnih usluga. Osiguravanje redovne, efikasne mreže javnog prijevoza u skladu s potrebama građana bit će jedan od prioriteta naše koalicije!

Mreža javnog autobusnog prijevoza u Dubrovačko-neretvanskoj županijipotpuno je neadekvatna i posve neusklađena s pomorskim linijama. Neprikladni vozni redovi prisiljavaju nas da koristimo automobile, a onda se prijevoznici žale da se njihovim neadekvatno raspoređenim linijama nitko ne vozi, da su neisplative i da ih treba dodatno subvencionirati. I tako u krug! Odlazak liječniku, javnom bilježniku, na sud ili u policiju javnim prijevozom u velikom dijelu naše Županije je nemoguća misija, koja se često pretvara u cjelodnevni ili čak višednevni “izlet” s brojnim dodatnim troškovima.

Na kvalitetnom javnom prijevozu počiva pravo na obrazovanje, zdravstvenu skrb i rad. Europska uredba 1370/2007 i Zakon o prijevozu u cestovnom prometu obvezuju županije organizirati javnu uslugu prijevoza (PSO – Public Service Obligation) prema stvarnim potrebama građana, planiranjem prometne mreže i njenim financiranjem kroz proračun. Vlada RH osigurala je za razdoblje 2021.-2027.  više od 56 milijuna eura godišnje za unaprjeđenje javnog cestovnog prijevoza. Međutim, kad ‘vertikala’ zakaže, milijuni za unaprjeđenje javnog cestovnog prijevoza ostaju neiskorišteni.HDZ-ova vlast u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ne koristi sredstva koja su joj na raspolaganju, model PSO nije zaživio premda bi on za građane značio redovit, pouzdan i predvidiv prijevoz, bolju povezanost udaljenih i slabije naseljenih područja te niže troškove i pravedniju raspodjelu subvencija.

Županija je, doduše, 2022. uložila više od 30.000 eura u izradu „Analize postojeće mreže linija javnog županijskog autobusnog prijevoza uz nacrt prijedloga optimizacije“. No, ni rezultati analize ni prijedlog nove mreže nisu nikad predstavljeni javnosti, a nove usluge prijevoza nisu nikad zaživjele!

Javni prijevoz nije luksuz. On je temeljna infrastruktura koja utječe na pravo na obrazovanje, zdravstvenu skrb, rad i svakodnevni život. U 21. stoljeću, u europskoj zemlji, građani jedne županije ne bi smjeli biti taoci nelogičnih voznih redova i administrativne tromosti županijske vlasti.

Vrijeme je da se model organizacije javnog prijevoza preokrene u korist ljudi, a ne tržišta. Vrijeme je da se organizacijom mikroprijevoza povežu naselja na otocima i ruralnim dijelovima naše županije. Vrijeme je da naša županije počne ispunjavati svoje obveze i koristiti sredstva koja su joj na raspolaganju. Vrijeme je za val promjene s juga!